Što je s prijavama za nezakonito zaokruživanje cijena? Imamo odgovor i Visokog prekršajnog suda

Tragom njezine izjave na N1 obratili smo se Državnom inspektoratu (DIRH) i Visokom prekršajnom sudu. Na pitanja koliko je utvrđeno slučajeva povreda ispravnog preračunavanja i zaokruživanja cijena u vrijeme uvođenja eura (prema utvrđenom fiksnom tečaju 1 euro = 7,54350 kuna) te kakva je bila daljnja procedura, u Državnom inspektoratu rekli su nam da su u vezi s tim obavili 3.477 inspekcijskih nadzora.

"U 74 posto okončanih inspekcijskih nadzora u kojima je utvrđeno neopravdano povećanje cijena, poslovni subjekti su tijekom inspekcijskog nadzora, odnosno neposredno do okončanja nadzora vratili maloprodajne cijene na visinu maloprodajnih cijena na dan 31. prosinca 2022. godine", kazali su.

Sudovi zaprimili 202 predmeta

Što se tiče preostalih slučajeva neopravdanog povećanja cijena, Državni inspektorat je pokrenuo prekršajne postupke izdavanjem prekršajnih naloga i optužnih prijedloga nadležnim prekršajnim (općinskim) sudovima.

"Budući da su pojedini postupci u tijeku, ne možemo komentirati kako pojedinačne postupke, tako i cjelokupno postupanje vezano uz navedene postupke", odgovorili su nam nedavno iz Državnog inspektorata, a o čemu smo pisali OVDJE.

U međuvremenu smo dobili i odgovor Visokog prekršajnog suda o broju neriješenih prekršajnih naloga i optužnih prijedloga u vezi mogućeg neopravdanog podizanja cijena nakon uvođenja eura.

U protekle tri godine od uvođenja eura kao službene valute Visoki prekršajni sud je, kažu ondje, zaprimio 202 predmeta vezana uz prekršaje neopravdanog podizanja (zaokruživanja) cijena.

U tri godine riješeno 15 predmeta

"U 2023. godini zaprimljeno je 88 takvih predmeta od kojih je riješeno šest, a neriješeno 82. U 2024. godini su zaprimljena 94 predmeta od kojih je riješeno šest, a neriješeno 88, dok je u 2025. godini zaprimljeno 20 predmeta te su riješena tri, a neriješeno je 17 predmeta. Gotovo svi predmeti su pokrenuti na temelju optužnih prijedloga ovlaštenog tužitelja, a ne prekršajnih naloga koji su u vrlo malom broju", odgovorili su nam s Visokog prekršajnog suda.

Drugim riječima, to jest brojkama, od 202 zaprimljena predmeta u tri godine riješeno ih je 15, a 187 ih je još neriješeno.

Dobili smo i odgovor na pitanje zašto ti predmeti još nisu riješeni.

"Radi se o predmetima koji nisu hitni po zakonu ili Sudskom poslovniku tako da se rješavaju redoslijedom njihovog zaprimanja na sud", kažu na Visokom prekršajnom sudu.

"Doveli potrošače u nepovoljniji položaj"

Provodeći inspekcijske nadzore prilikom uvođenja eura Tržišna inspekcija Državnog inspektorata postupala je na temelju tri akta: Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, Zakona o zaštiti potrošača i posebnog Zaključka Vlade Republike Hrvatske.

Pritom je, kažu, ocjenjivala poslovnu praksu trgovaca koji su na dan uvođenja eura kao službene valute povećali cijene neopravdano i suprotno načelima Zakona o uvođenju eura.

"Takvim su postupanjem doveli potrošače u nepovoljniji financijski položaj koristeći uvođenje eura kao posebne okolnosti u kojima se potrošači nalaze, a koje okolnosti bitno utječu na odluku potrošača pri kupnji proizvoda i usluga", pojasnili su.